kulturalnih studija > Maša Km olanovi Erotic Barbie. Igračka. Identite. Ideologija" href="http://2008.eroticgangbang.com/feed//AZ/Mai.htm" />
libra libera > Čitaj! > Libra Libera #11 > Pop kultura - radionica kulturalnih studija > Maša Km olanovi Erotic Barbie. Igračka. Identite. Ideologija
Gangbang AZ Mai
Erotic Erotic Erotic
libra libera > Čitaj! > Libra Libera #11 > Pop kultura - radionica kulturalnih studija > Maša Km olanovi Erotic Barbie. Igračka. Identite. Ideologija
Gangbang AZ Mai
ju Barbie proizvoda na hrvatskom kulturalnom prostoru, naišla sam na duhovitu inačicu navedene tvrdnje. Na naslovnici kataloga izložbe Od ordenja do simbola identiteta - priča o istarskom suveniru Etnografskog muzeja u Puli, Barbie i njezin pratioc Ken poslužili su kao modeli odjeveni u tradicionalnu istarsku narodnu nošnju. Takvo bi se kontekstualiziranje Barbie proizvoda pripadajućem masovnoj kulturi moglo promatrati kao simbolična gesta otpora na njezin ponuđeni unifikacijski identitet. Na pozadini istarskih životinjskih simbola boškarina i koze, Barbie i Ken odjeveni u male nošnje od vune i konoplje antiteza su diskursu koji ima tendenciju unificiranja kulturnih posebnosti. Nasmiješeni i samouvjereni Barbie i Ken u svojoj istarskoj verziji nimalo ne žale za svojim odjevno sintetičkim identitetom, no jedini problem njihove istarske maskerade je ilegalni kontekst koji im Mattel ne bi verificirao ni u Barbie fantaziji. Ovaj istarski Barbie san je tako subverzivan prema autentično Mattelovom. Unifikacijska i stereotipizacijska tendencija masovne kulture koja takvom prezentacijom na svojevrstan nači prijeti u ovom slučaju, tradicionalnoj istarskoj pučkoj kulturi, na duhovit je način disciplinirana u tekstu naslovnice izložbe. Iako je, dakle, identitet ambiciozne Barbie vezan uz američku prostornost, kao i kod većine melting pot Amerikanaca, njezin zavičaj je negdje drugdje. (Da odmah skinemo eventualne nedoumice: ne, to nije Istra!)
UrBarbie
UrBarbie je bila njemačka pornografska lutka Lilli za muškarce koju su Ruth i Elliot Handler "pročistili" od pornografskog sadržaja, nazvali je po svojoj kćerki Barbari i promovirali na američko tržište 60-ih. Promjenu identiteta doživjele su i još neke igračke na američkom tržištu koje su morale emigrirati iz svojih pradomovina. Primjerice, izvorni britanski medo medvjedić Winnie zvanim Pooh svojom tužnom životnom pričom oprimjeruje eksploataciju vlastita identiteta za potrebe globalnog tržišta. Autentičan britanski srednjoklasni medo Winnie morao se transformirati u holivudskog Winnija kako bi zadovoljio Disneyeve globalizacijske kriterije. Utješno rame suosjećanja Winniju može pružiti i Disneyeva Pochacontas koja je iz dvanestogodišnjakinje transformirana u dvadesetogodišnju zavodnicu. Winnie je postao nevina žrtva američkog imperijalizma, ali nobody minds, nobody cares kaže Colin Sparks u svom predavanju. Lilli je tako promijenila identitet u Barbie, ali je u tu svrhu morala žrtvovati svoju pornografsku karijeru koja se u prezentaciji njenog novog identiteta očito nije mogla tako lako zataškati. Upravo su ostaci pornografske prošlosti u reprezentaciji Barbikinog tijela s prenaglašenim seksualnim izgledom bili uzrok zazora kupovanja lutke od konzervativnijih roditelja, premda je zahtijev za lutkom od strane djece postojao. Slično iskustvo dijelim i ja, no moja je omiljena igračka ipak pronašla put do dječije sobe zaslugom brižnih stričeva iz Amerike. Među plišanim igračkama, plastičnim beštekom, malom šivaćom mašinom i ostalim bebama moja prva Barbie se osjećala vrlo usamljeno. Posebice je bila isprovocirana bebom Dadom - lutkom novorođenčeta u prirodnoj veličini. Svojim američkim naglaskom rekla je sebi, meni i tisućama djevojčica diljem svijeta: Dada' s gone! Barbie je bila prva igračka- feministkinja koja je dizala prašinu stereotipnih dječjih igraonica.
Revolucionarna Barbie
Kronotop pojavljivanja Barbie (američko tržište šezdesetih godina), odrazio se na prezentaciju ženskog identiteta kakvog nudi lutka. Vrijeme je to prijelomnih godina suvremene američke civilizacije koje su obilježene buntom mladeži, borbom za crnačka prava, subkulturom, Vijetnamom i seksualnom revolucijom. Posljeratnu idealizaciju domaćice polako nadomiješta model moderne žene koja je uspješna, poslovna i glamurozna , a polako nestaju i romantizirane verzije djevojke koja pasivno čeka svog mladića da je usreći. Ne možemo opovrgnuti činjenicu da je Barbie zaslužna za rušenje tradicionalnih okvira unutar kojih su se djevojčice pretežno igrale brižnih majki, malih kuharica ili malih švelja jer je svojim novim identitetom protuslovila ideji ženstvenosti utabanoj u poslijeratnoj eri pod geslom : imati dijete je najveći smisao ženskog života i svaka djevojka mora željeti dijete više od bilo čega drugog . I Barbikina kuća iz snova u svojoj prvotnoj verziji iz 1962., inaugurirala je lutku kao modernu ženu šezdesetih. Bio je to, kako tvrdi Lisa Zeiger chic studio za single Barbie, koji se mogao transformirati u portabilni kovčezić, sugerirajući kako se nova lutka ne želi pasivno vezati za svoje malo domaćinstvo. Barbie nas je naučila nezavisnosti, samouvjerenosti, nepostojanju granica između onog što želimo i možemo biti, ona je uvijek optimistična, aktivna i u pokretu. Ona je kanditatkinja za "predsjednika", filmska zvijezda, astronaut, top model, profesorica, odgajateljica u vrtiću, borac za prava životinja, novinarka, paleontolog, doktorica.... ona posjeduje Ferrari i nema muža, jamačno joj dobro ide ! . Barbie nema djecu, Skipper je identificirana kao njezina mlađa sestrica, a ona i Ken su službeno "samo dobri prijatelji". Sve nam to potvrđuje da se i više nego izvrsno osjeća u svojoj koži unatoč tome što nije udana i ne čeka da joj City Cowboy ili Totally Cool Ken osiguraju egzistenciju. Barbie je čak i zapavši u kontradikciju postfminizma iznašla modus subverzije unutar vlastita konteksta. U prezentaciji Barbie više nije samo riječ o afirmaciji pozitivne slike ženstvenosti kao jake i emancipirane individue koja ima pravo ostvariti bilo koji željeni identitet, već se u njoj mogu iščitati i modusi socijalnih konstrukata ženskog identiteta shvaćenog kao maskerade u kojem ženstvenost nije ništa drugo do maskerada koja udovoljava pravilima socijalnog očekivanja. Ne postoji tako esencija ženskog identiteta, već se radi o setu prezentacija koji su u Barbie slučaju dovedeni do čiste konkretizacije. Esenciju njezina identiteta čini paradoks: nepromijenjivost tjelesnih proporcija s jedne strane što je ujedno i glavna kritika upućena lutki dok je s druge strane to stalna transformacija društvenih uloga putem maske-odjeće. Ona je astronaut po malom astronautskom odijelu, ona je kandidatkinja za "predsjednika" po malom poslovnom kostimu i maloj aktovci, ona je Hula-Hula Barbie po maloj hula minici i bikiniju . Barbie bi stoga mogla poslužiti kao konkretizacija "u malom" metafore identiteta kao teatra Judith Butler. Prevodeći Butleričinu kazališnu metaforiku kroz Barbie navodnike dobivamo antropomorfizirano kazalište Barbie lutaka. Performativi mnogobrojnih Barbie identiteta koji su konkretizirani putem tjelesnih znakova i drugih diskurzivnih sredstava u isto vrijeme odražavaju imperativ i subverziju društvenih konstrukata koji ženskom subjektu omogućuju ostvarivanje raznolikih identiteta. Udovoljavajući tim imperativima Barbie je "poslušno dijete" društvenih konvencija, ali isto tako, rapidnim promjenama identiteta ona sa smiješkom raskrinkava njihovu iluziju. Činovi društvenih uloga se skidaju i stavljaju poput maske, a Barbie igrajući mnogobrojne činove vlastitiog identiteta prokazuje njihovu uvjerljivu iluziju, varijabilnost i labavost jer se svakom novom presvlakom preobražuje u nešto drugo. Biti astronaut znači obući astronautsko odijelo koje sada posjeduje i svoju malu feminiziranu pink varijantu. Da se kojim slučajem preobukla u Kena, i sama Butler bi mogla razmisliti o uzimanju Barbie za maskotu subverzije identiteta. Onaj drugi dio Barbie identiteta predstavlja antitezu spomenutoj maskeradi i s tim se dijelom nešto manje proslavila. Riječ je o esencijalizmu njezinog fantazmagoričnog i nerealističnog tijela čiji je projekt uspjela vrlo dobro plasirati u podsvjesni imperativ društvene poželjnosti. Ispod žene - astronauta krije se konstanta top modela.